Škole u Finskoj
Ključ uspješne nacije
Autor: Salla Korpela
Datum objave: svibanj 2012.
Photo: Lehtikuva
Uzastopni uspjesi 15 godišnjih finskih školaraca na PISA testiranjima privlače međunarodnu pažnju . PISA (Program za međunarodnu procjenu učenika) istraživanje organizirano od strane OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj).
Besplatno obrazovanje za sve
Finske škole potiču učenike na neovisnost u razmišljanju, učenju i istraživanju.
Jedna od najboljih osobina finskog obrazovnog sustava je garancija da će svi imati jednake prilike za obrazovanje, bez obzira na društveni ili ekonomski položaj. Umjesto na natjecanje i usporedbe među učenicima, srednje škole se fokusiraju na podršku i vođenje učenika kao pojedinaca.
Učitelji su visoko obrazovani; da bi predavali na bilo kojem nivou potrebno je imati magisterij, uključujući i iscrpno obrazovanje na polju znanosti o obrazovanju i u školskim predmetima. Učiteljska profesija je izuzetno cijenjena.
Mali đaci imaju istog razrednog učitelja koji im predaje većinu predmeta, što uspostavlja emocionalnu podršku i daje osjećaj sigurnosti. Taj isti učitelj se također brine da u razredu nema diskriminacije ili šikaniranja. Ocijene se počinju dobivati u petom razredu osnovne škole. Odnosi između đaka i učitelja su prijateljski i opušteni, a motivacija se temelji na podršci i ohrabrenju umjesto na kazni.
Nakon završene srednje škole učenici mogu nastaviti svoje obrazovanje izabravši opće ili profesionalno usmjerenje u skladu sa svojim željama. Finci se mogu obrazovati tijekom cijelog života u različitim formama. 25% svih Finaca završilo je fakultet ili višu školu; a taj postotak raste do 36% za dobnu skupino od 25–34 godina.
Obrazovanje je besplatno od vrtića pa do završetka fakulteta. Korištenje prihoda od poreza kako bi se financiralo besplatno obrazovanje osigurava visoku kvalitetu obrazovanja i jednake prilike za sve.
PISA: Finska mladež na čelu
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Rang Finske na listi |
2009 |
2006 |
2003 |
2000 |
|
Čitanje |
||||
|
Zemlje OECD-a |
2 |
2 |
1 |
1 |
|
Svi sudionici |
3 |
2 |
1 |
1 |
|
Matematička pismenost |
||||
|
Zemlje OECD-a |
2 |
1 |
1 |
4 |
|
Svi sudionici |
6 |
2 |
2 |
4 |
|
Znanstvena pismenost |
||||
|
Zemlje OECD-a |
1 |
1 |
1 |
3 |
|
Svi sudionici |
2 |
1 |
1 |
3 |
|
Rješavanje problema |
||||
|
Zemlje OECD-a |
2 |
|||
|
Svi sudionici |
2 |
|||
Finska se nalazi pri vrhu liste svih PISA studija, koje organizira OECD svake tri godine od 2000. PISA procjenjuje sposobnosti učenika 15 godina starosti u matematici, prirodnim znanostima i čitanja. Važno je spomenuti da među finskim đacima razlika između onih koji imaju najbolje rezultate i onih koji imaju najlošije rezultate je izrazito mala, također nivo sposobnosti je visok u svim vrstama škola.
"Obrazovanje predstavlja sigurnost za malu naciju"*
* J.V. Snellman (1806–1881), filozof, akademik, novinar i političar koji ima jedinstvenu i važnu ulogu u formiranju finskog nacionalnog identiteta.
Djeca u Finskoj kreću u školu na jesen kalendarske godine u kojoj navrše sedam godina. To im daje priliku da se duže igraju, koriste svoju maštu i razviju osjećaj sigurnosti prije polaska u školu.
U današnjem modernom svijetu, obrazovana, populacija koja posjeduje vještine je ključ uspjeha zemlje.
Uspon finskog društva tijekom druge polovice 90-ih godina prošlog stoljeća do jedne od najbogatijih zemalja u svijetu većinom potječe iz zahtjeva stanovništva za javnim obrazovanjem te ulaganja države u obrazovni sustav.
Već u 19. stoljeću, donesene u važne odluke koje su bile začetak stalnog uspjeha obrazovnog sustava. Finska se odlučila za obrazovanje za cijelu naciju. Na taj način zemlja je izbjegla nejednakost između obrazovane elite i neobrazovane niže klase društva. Želja stanovništva za stjecanjem znanja također je doprinijela jednoj općoj vjeri u obrazovanje. Od Finaca se očekuje da budu informirani o velikom broju društveno važnih pitanja.
Rješavanje globalnih problema putem obrazovanja
Pronalaženje rješenja za probleme s kojima se društvo suočava – klimatske promjene, globalne ekonomske promjene, sve starija populacija, rizici vezani uz suvremenu tehnologiju, pandemije i masovne migracije – traže promjenu načina života i novu vrstu aktivizma. U finskoj ali i u svijetu rastuća bujica informacija i kretanja ljudi stvaraju nove izazove za tradicionalno obrazovanje. Bez obzira koliko je jak obrazovni sustav, potrebno ga je stalno razvijati kako bi se održala njegova uspješnost. Što je nacija bolje obrazovana biti će spremnija suočiti se s kompleksnim izazovima današnjeg svijeta.
Obrazovanje je temelj demokracije i modernog društva
“Iza visoke razine finskog školskog sustava stoji jasan nacionalni etos da su ljudi najvažniji resurs te da imaju pravo na kvalitetno obrazovanje,” izjavio je Jorma Kauppinen, direktor općeg obrazovanja pri Finskom nacionalnom odboru za obrazovanje.
U Finskoj školski dan je kraći nego u većini zemalja OECD-a, međutim vrijeme provedeno u školi je učinkovito iskorišteno.
Između 11% i 12% državnog i općinskog proračuna troši se na obrazovanje. Time se financiraju vrtići, osnovno obrazovanje, srednje škole, zanatske škole, više obrazovanje i postdiplomski studiji, te se djelomično financira i obrazovanje za odrasle. Time je cjeloživotno obrazovanje dostupno svakome tko živi u Finskoj.
“Uspostava sustava osnovnim škola povezana je uz buđenje jake nacionalne svijesti,” kaže Kauppinen. “Naciji su potrebni obrazovani, načitani građani i književna kultura.”
Većina općina u Finskoj imala je osnovne škole početkom 20. stoljeća. Zakon o obaveznom pohađanju škole stupio je na snagu 1921.g. propisujući da sva djeca moraju završiti barem šest razreda osnovne škole.
Do velikog preokreta došlo je u 70-im godinama prošlog stoljeća, kada su osnovne i srednje škole zamijenjene s većinom općinskim devetogodišnjim školama koje pružaju sveobuhvatno obrazovanje, a razdoblje obaveznog obrazovanja je produženo na 9 godina. Cilj školske reforme je bio zajamčeno jednako i besplatno osnovno obrazovanje za svu djecu, bez obzira na mjesto stanovanja i društveno-ekonomskog statusa obitelji.
Igra i odgoj pripremaju djecu za školu
Djeca u Finskoj kreču u školu relativno kasno, sa sedam godina. U skladu s finskom obrazovnom praksom, djeci treba vremena i prostora kako bi rasli i razvijali se. Tijekom prvih nekoliko školskih godina obitelj djeteta se usmeno obavještava o napretku djeteta u školi.
Tijekom ranog djetinjstva djeca uživaju u brizi i odgoju koju im pružaju roditelji. Djeca također sudjeluju u grupnim aktivnostima u vrtićima: igra, sportovi i aktivnosti u prirodi. Roditelji male djece imaju zagarantirano dugi period porodiljskog dopusta, za majke i očeve. Obitelji također mogu birati između općinskih i privatnih vrtića, ili se odlučiti na privatnu odgajateljicu koja čuva manje grupe djece u svom domu.
Kada navrše šest godina djeci je dostupno besplatno predškolsko obrazovanje, koje mogu pohađati ili u školi ili u svom vrtiću. Gotovo svi šestogodišnjaci sudjeluju u predškolskom programu.
Ako je potrebno, dijete može krenuti u školu godinu dana ranije ili kasnije nakon procjene djetetove spremnosti za školu.
Lokalne škole i povjerenje stvaraju visokokvalitetno školstvo
U Finskoj se nalazi otprilike 3000 devetogodišnjih osnovnih škola koje pohađa sveukupno 550.000 đaka. U praksi, za organizaciju predavanja odgovorne su općine. Jedna od najvažnijih rezultata PISA istraživanja je da među svim zemljama sudionicama u Finskoj su najmanje razlike od škole do škole.
“Ovaj rezultat proizlazi iz principa lokalnih škola, visoko obrazovanih učitelja i kulture povjerenja” izjavio je ukratko g. Kauppinen.
Princip lokalnih škola znači da gotovo sva djeca i mladi pohađaju školu u blizini mjesta stanovanja, i na taj način se sprječava podjela po društvenom položaju obitelji. Pošto sve škole održavaju jednako visok standard, roditelji su uglavnom zadovoljni sa lokalnim školama, te stoga nije došlo do pojave elitnih privatnih škola uz već postojeće lokalne devetogodišnje škole. Uz dobitak potrebnih dozvola, postoje škole koje su do određene mjere privatne ali i one su također financirane iz državnog proračuna i prate nacionalni nastavni plan i program te imaju obavezu primiti učenike koje žive na području gdje se nalazi takva privatna škola.
Općine također financiraju i prijevoz u školu za djecu koja žive predaleko da bi hodali do škole ili koristili javni prijevoz.
Učitelji sami izabiru metode koje će koristiti tijekom nastave
Učenici se podržavaju i savjetuju u manjim grupama po potrebi.
Tijekom studiranja budući učitelji podjednako savladavaju pedagoške vještine kao i iscrpno znanje predmeta koji su dio nastavnog plana i programa. Iako se nastavni plan i program te nastavni ciljevi određuju na nacionalnoj razini, učitelji sami slobodno biraju metode koje će koristiti u učionici tijekom nastave.
“Odgovornost je podijeljena između općina, škola i na kraju pojedinih učitelja, s tim da sve razine obrazovne uprave međusobno surađuju i dijele informacije,” objasnio je Kauppinen. “Ova kultura povjerenja daje učitelje koji su neovisni stručnjaci.” S jedne strane, oni su upoznati s potrebama i prilikama svojih učenika, a s druge strane poštuju ciljeve nacionalnog nastavnog plana i programa.
Visoko kvalitetni nastavni materijali – su od velike važnosti. Velika ulaganja podržavaju izradu školskih knjiga i drugih nastavnih materijala na finskom kao i na švedskom jeziku koji je drugi službeni jezik u Finskoj. Nastavni materijali su također sve dostupniji u elektroničkom formatu i putem interneta.
Kauppinen vjeruje da će budući izazov za škole biti razvoj suradnje izmeću doma i škole, te unapređenje dijaloga između škola i okolnog društva.
Obrazovanje učitelja osigurava jednaku kvalitetu nastave
Svi učitelji u osnovnim školama koji rade puno radno vrijeme i imaju ugovor na neodređeno posjeduju sveučilišnu diplomu.
U prvim razredima osnovne škole (razredi 1.– 6.), jedan učitelj najčešće predaje sve predmete. Ti učitelji imaju magisterij iz obrazovanja s naglaskom na pedagoške vještine. U višim razredima osnovne škole i u srednjoj školi svi učitelji su specijalizirani za pojedini predmet a učitelji imaju magisterij iz područja koje predaju kao i specijalizaciju iz obrazovne znanosti.
Odgajatelji u vrtićima također moraju imati završen fakultet.
Obrazovanje za učitelja je popularno, a zanimanje je izuzetno cijenjeno usprkos relativno skromnoj plaći. Na upisima na fakultet prijavi se po pet puta više kandidata nego što ima mjesta a na učiteljskim fakultetima.
Obrazovanje za sva razdoblja života
Učenici provode školski odmor igrajući se vani bez obzira na vrijeme.
Fincima se tijekom cijelog života nudi besplatno obrazovanje, od vrtića pa sve do najvišeg akademskog stupnja.
Mladi Finci završavaju svoje obavezno obrazovanje završetkom devetogodišnje škole ili najkasnije, kada napune 16 godina.
Nakon završene devetogodišnje škole, oko polovica učenika nastavlja obrazovanje u srednjim školama/gimnazijama – otprilike 60% djevojaka i 42% mladića. Srednjoškolsko obrazovanje traje od dvije do četiri godine, i na kraju se polaže završni ispit.
Druga polovica učenika se upisuje u strukovne škole. Otprilike 5% učenika koji završe devetogodišnju školu ne nastave s školovanjem. Međutim, cilj je da gotovo svi završe barem srednju školu, tj. da maturiraju ili dobiju osnovnu strukovnu kvalifikaciju.
Nakon srednje škole, učenici odlučuju hoće li nastaviti s višim obrazovanjem na sveučilištima ili višim školama/politehnikama. Prijemni proces uzima u obzir rezultate mature i ocjene iz srednje škole, a većina odjela također ima i prijemni ispit. Učenici se također mogu upisati na sveučilište ili politehničke institute ako su završili trogodišnju strukovnu školu, što znači da je visoko obrazovanje dostupno i učenicima s završenom strukovnom školom. Cilj sustava je spriječiti bilo kakve slijepe ulice na svim područjima obrazovanja, uključujući i strukovno obrazovanje, tako da uvijek postoji mogućnost daljnjeg višeg obrazovanja.
Oni koji su završili strukovne škole i koji su radili u struci imaju pristup daljnjem strukovnom obrazovanju ili mogu se obrazovati za potpuno novo zanimanje. U mnogim poljima, obrazovanje se može završiti s praksom tj. strukovnim naukovanjem. Osobe koje obavljaju određeno zanimanje također mogu potvrditi svoje vještine tako što će izaći na stručni ispit.
Centralna i lokalna vlast široko podržava osnovno obrazovanje usmjereno na kreativne hobije i umjetnost za djecu i mlade, kao i široko obrazovanje za odrasle koje pruža zaokruženo obrazovanje i predavanja koja se temelje na hobijima i društvenim interesima.
Pozitivna interakcija podržava razvoj i rast
Školski dan u Finskoj je kraći nego li u većini zemalja OECD-a, međutim vrijeme provedeno u školi je učinkovito iskorišteno.
Običan školski dan u Meilahti osnovnoj školi u zapadom Helsinkiju samo što nije počeo. Učenici žure do svojih ormarića i učionica. Sve odzvanja pozdravima kako učenici pozdravljaju jedni druge u prolazu; neki od pozdrava upućeni su i ravnateljici, Riitti Erkinjuntti, čija su vrata na glavnom hodniku otvorena.
“Učitelji i učenici slobodno mogu doći u moj ured kad god su vrata otvorena, a ona su gotovo uvijek otvorena,” kaže Erkinjuntti.
Atmosfera u školi je opuštena i tolerantna kao i u većini finskih škola. Učenici se odnose jedni prema drugima s poštovanjem ali i ležerno. Učenici se obraćaju učiteljima njihovim imenom a predavanja se odvijaju na razgovorni način.
Riitta Erkinjuntti, ravnateljica srednje škole Meilahti
“Učenje se temelji na podršci, sudjelovanju i interakciji. Učenici puno rade ali nisu na to prisiljeni zahtjevima, zastrašivanjem ili pritiskom,” kaže Erkinjuntti.
Njena škola ima oko 350 učenika u razredima 7. do 9. Učenici su od 13 do 16 godina starosti. Osim redovnog nastavnog programa ova škola također nudi i likovni i muzički program. Također postoji i dvojezična kinesko-finska grupa za učenje kao i razred za stapanje s jezikom u kojima učenici koji govore finski dio dana pohađaju nastavu na švedskom jeziku kako bi bez problema svladali drugi službeni jezik u Finskoj. Postoji i posebna pripremna nastava za imigrante te pripremna nastava za učenike s blagom mentalnom retardacijom. Djeca iz posebnih razreda mogu dolaziti i izvan školskog područja.
“Dobro je da se učenici sretnu sa svim vrstama učenika u svojoj školi, koji predstavljaju različite kulture i drugačije mlade ljude,” kaže Erkinjuntti. Mnoge druge škole u Finskoj imaju isti pristup radu škole.
Školski dan započinje u 8:30 sati i završava ne kasnije od 15:30 sati. Nastavni plan i program za razrede od 7 do 9 uključuje puno matematike, finski jezik, barem dva strana jezika, humanističke znanosti, prirodne znanosti i umjetnost, kao i dva sata tjelesnog odgoja svaki tjedan.
Posebna podrška učenicima s teškoćama učenja
Prema međunarodnim procjenama, jedna od posebnih prednosti finskih škola je način na koji škole pružaju podršku učenicima koji se bore s teškoćama učenja ili im je potrebna neka druga vrsta podrške. Nemoguće je završiti školu u Finskoj a da niste savladali osnovne vještine čitanja, osnovno znanje iz matematike i drugih područja. Svako dijete i mlada osoba ima pravo na kvalitetno obrazovanje bez obzira na njihovo stanje ili ograničenja.
Učenici imaju pravo na posebnu pomoć čim se pokaže potreba za nju. Najčešći oblici podrške uključuju dopunsku nastavu u malim grupama, osobno savjetovanje i podučavanje učenika u skladu sa njihovim osobnim potrebama, čak i kada pohađaju nastavu s drugim učenicima. Većina škola ima i posebne učitelje, a gotovo sve škole imaju povremene učitelje pomoćnike koji dolaze u škole kako bi pomogli učenicima s teškoćama. Ako se pokaže da učenik pati od ozbiljnih i trajnih teškoća s učenjem stvara se poseban plan učenja za takvog učenika. Učenici s blagim i srednje ozbiljnim teškoćama pohađaju nastavu kao i ostali učenici, međutim u tim slučajevima škola dobiva dodatne resurse kako bi osigurala kvalitetno obrazovanje za njih.
Učenici s mentalnom retardacijom i djeca s ozbiljnim senzornim ili fizičkim poteškoćama ili djeca koja pate od posebnih zdravstvenih ili psiholoških problema pohađaju posebne razrede ili škole, a za neke od njih obavezno obrazovanje traje 11 godina.
Djeca imigranata primaju različite vrste pomoći u školi. Oni koji ne govore dobro finski ili švedski mogu pohađati pripremno obrazovanje u malim grupama gdje uče finski s posebno prilagođenim nastavnim planom. U velikim gradovima, djeca imigranata mogu učiti jezik svojih roditelja.
Umjetnički predmeti pomažu razvoju osobnosti
Entuzijazam učitelja i učenika u Meilahti školi je unaprijeđen suradnjom s različitim organizacijama, uključujući i umjetničke institute, sportske klubove i lokalnu crkvu. Različiti projekti pomažu školi držati korak s razvojem računalne tehnologije i napretkom na drugim poljima. Meilahti daje dobre rezultate te je izabrana kao jedna od PISA škola.
“Naš školski sustav omogućuje školama da se ne natječu stalno jedna s drugom,” kaže Erkinjuntti. “Mi se fokusiramo pružiti podršku učenicima u skladu s njihovom jedinstvenom situacijom.”
Dobrobit učenika i interakcija među učenicima su dva područja kojima se posvećuje posebna pažnja.
S obzirom na gore navedeno umjetnost i praktični predmeti su izuzetno važni.
“Predmeti gdje se možete izraziti podržavaju uravnoteženu osobnost u razvoju. Talentirani učenici imaju priliku se više posvetiti takvim predmetima u tijekom posebne nastave. To pomaže poboljšati motivaciju i pruža dodatni izazov.”
Ravnateljica Erkinjuntti vjeruje da su uspjeh finskih škola većinom zaslužne vrijednosti i humani imidž školske zajednice. Mlada osoba će savladati znanja i vještine brže i spremnije ako se osjeća prihvaćenom, poštovanom i vrijednom povjerenja. Nasilje u školama i drugi problemi koji narušavaju dobrobit učenika se rješavaju bez odgađanja.
U Erkinjunttinom iskustvu, neki od najznačajnijih izazova u obrazovanju djece je nedostatak vremena roditelja i potreba mladih da im odrasle osobe u njihovom životu posvete više pažnje. Djeca u modernom društvu često moraju prebrzo odrasti. Moraju rano postati samostalni i otporni.
Još jedan izazov predstavlja bujica informacija. “Svi mi živimo u svijetu beskrajnih informacija a to ima utjecaj i na škole,” kaže Erkinjuntti. “Kako će u budućnosti škole odrediti na što se usredotočiti? Gdje povući crtu?”
Svaka škola ima odjel socijalne skrbi i školsku ambulantu. Socijalna skrb za učenike je način škole da preuzme odgovornost za društvenu, mentalnu i fizičku dobrobit učenika. Škola može poduzeti korake ako učenici ne dolaze na nastavu, ako neprestano kasne, ako su marginalizirani u svom razredu, koriste droge ili alkohol, ili imaju nestabilnu obiteljsko okruženje. U takvim slučajevima odrasle osobe u školi imaju pravo i dužnost pronaći rješenje zajedno s roditeljima, te, ako je nužno, obratiti se općinskoj zdravstvenoj skrbi, službi za zaštitu djece ili socijalnoj služni za savijete.
Školska djeca idu redovito na sistematske preglede kod liječnika i zubara, te ako je to nužno, šalje ih se na daljnje preglede općinskoj zdravstvenoj skrbi. Školska zdravstvena skrb je besplatna.
"Aktivna atmosfera puna podrške je najbolja"
Oona Niemelä (u sredini) provjerava pripremu za štampanje zajedno s kolegicama iz razreda.
Dan u školi Oone Niemelä, učenice devetog razreda
Petnaestogodišnja Oona Niemelä budi se prije sedam ujutro kako bi doručkovala s obitelji. Nakon toga treba joj pola sata autobusom do škole. Ona je učenica devetog razreda u Meilahti školi s naglaskom na vizualnu umjetnost.
Meilahti nije najbliža škola Ooninom domu, ali ona se upisala u tu školu baš zbog programa vizualne umjetnosti.
“Na prijemnom ispitu, morala sam napraviti crtež u olovci i naslikati sliku tehnikom vodenih boja,” kaže Oona. “Bila sam nervozna, ali na svu sreću sam prošla.” Po njenom mišljenju, najbolje u Meilahti školi je pozitivna atmosfera iz koja potiče učenike da budu aktivni. U školi se ne morate bojati da će vas netko maltretirati.
Oonini omiljeni predmeti su vizualne umjetnosti i jezici. Nešto manje voli fiziku i religiju.
“Za zadaću mi treba oko sat i pol svaki dan, međutim prije testova učim i duže. Najčešće mi ne treba pomoć roditelja kako bi riješila zadaću.”
Oonin školski dan traje od pet do sedam sati. Svako jutro i poslijepodne ima i odmor od 15 minuta, a na pola školskog dana tu je i polusatna pauza za ručak. Tijekom odmora, ona se druži sa prijateljima; kada je lijepo vrijeme provode odmor vani na školskom dvorištu.
Nakon škole, Oona se posvećuje svojim hobijima. Ide u muzičku školu na satove klavira te jedanput tjedno na jahanje. Oona ide samostalno na svoje hobije javnim prijevozom, kao i većina mladih u Helsinkiju.
Navečer piše zadaću i vježba na klaviru. Oona također priča s prijateljima putem Interneta ili telefona te gleda televiziju. S obzirom na brojne aktivnosti tijekom tjedna s prijateljima se druži najčešće vikendom.
Na spavanje ide oko 22:00 sata.
Nakon obavezne škole, Oona se planira upisati u srednju školu. Njena želja je pohađati Srednju školu Sibelius, gdje nude poseban muzički program.
“Nije mi u planu umjetnička karijera, ali mislim da bi bilo lijepo više se posvetiti muzici i umjetnosti čisto za vlastiti užitak ,” kaže Oona.
Dodatne informacije
Finski obrazovni sustav
Vlada odlučuje o općim ciljevima i podjeli sati između obaveznih i posebnih predmeta. To se temelji na nacionalnom nastavnom planu i programu, o kojem odlučuje Finski nacionalni obrazovni savjet pri Ministarstvu obrazovanja i kulture. Organizatori obrazovanja, većinom općine, u skladu s time razviju svoj vlastiti nastavni plan i program. Na ovaj način, učenici širom zemlje imaju iste predmete, iste razine i kvalitete. Istovremeno, sustav dozvoljava lokalni značaj i poboljšanja.
Napredak učenika u devetogodišnjim školama se prati putem nacionalne procjene, odabirom slučajnog uzorka od otprilike 5% učenika. Osim toga, osobe odgovorne za organizaciju nastave imaju obavezu provoditi procjenu redovitu procjenu znanja.
Srednjoškolsko obrazovanje završava maturalnim ili završnim ispitom koji ocjenjuje Ispitni odbor za završni ispit.
Nastavni plan i program uključuje i besplatni ručak
Svako dijete u Finskoj bilo da je u vrtiću, osnovnoj školi, srednjoj školi ili strukovnoj školi ima osiguran topli, zdravi ručak koji uključuje i salatu, mlijeko i kruh.
Besplatan ručak koji se poslužuje u školama je sastavni dio službenog nastavnog plana i programa. Ideja iza toga je da pauza za ručak u školi osvježava djecu i pomaže im tijekom ostatka dana. Istovremeno to je i lekcija iz zdrave prehrane i dobrih prehrambenih običaja.
U nekim od testnih škola učenicima se nude i posebni obroci poput vegetarijanskih ili organskih obroka.
Omiljena jela školaraca
- Lazanje
- Složenac od tijesta i mljevenog mesa
- Palačinke od špinata
- Mesne okruglice
- Umak od mljevenog mesa
- Riblji prutići
- Složenac od mljevenog mesa i pire krumpira
- Ječmena kaša
Izvor thisisFINLAND